Edukacija   |    Istraživanje   |    Poslovna zajednica   |    Linija zdravlja   |    Usluge   |    Ostale aktivnosti

  

  • Kako živjeti u čistom okruženju?
  • U borbi za čistiju planetu, primat više ne drže međunarodne organizacije i države, nego gradovi. Sakupili smo najbolje svjetske primjere i nudimo ih kao motivaciju našim gradovima, njihovim vlastima i stanovnicima.
  • Odmah da razjasnimo: budućnost nam nije svijetla – priroda je odlučila da uzvrati sve udarce koje smo joj nanijeli proteklih sto godina, zadnjih decenija pogotovo. Sljedeće redove shvatite kao upozorenje, ali i kao svojevrstan pregled gradova i zemalja koje klimatske promjene i zagađenje shvataju ozbiljno i već su se dobrano uhvatili u koštac s problemima.

    Uništenje Zemlje zbog klimatskih promjena možda se čini kao daleka budućnost, ali planeta već danas trpi ozbiljne posljedice, upozorili su stručnjaci Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). U novom otvorenom pismu, šest istaknutih naučnika i diplomata, uključujući i bivšu direktoricu Ujedinjenih nacija za klimu Christianu Figueres i fizičara Stefana Rahmstorfa, upozoravaju da će za oko tri godine na Zemlji nastupiti najgore posljedice klimatskih promjena.

    Trenutno su najugroženije male, otočne države: Barbados, Belize, Fidži, Granada, Maldivi, Maršalovi Otoci, Mauricijus, Nauru, Paulu, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Samoa, Somalija i Tuvalu. Zbog povećanja nivoa mora, što je posljedica otapanja polova, prijeti im potapanje i potpuni nestanak.

    Ovo je samo vrh ledenog brijega u priči o našem nedjelovanju, ali primjera, i to pozitivnih, ima mnogo: zalaganjem ljudi koji promišljaju ekologiju, nastali su zeleni gradovi. Po svom konceptu, zeleni gradovi promoviraju prelazak na čistiju, zdraviju i ekonomski održiviju budućnost kroz poboljšanje efikasnosti i investiranje u obnovljive tehnologije te reformu u propisima koji se tiču izgradnje objekata, upravljanja energetskim resursima, upravljanja otpadom i transportom.

    Mnogi gradovi danas mijenjaju politike upravljanja prirodnim resursima, a lista gradova u nastavku odnosi se na one koji su 2015. osvojili titule 10 najzelenijih u svijetu zbog efikasnog korištenja obnovljivih izvora energije, promocije zdravog načina života, ogromnog broja kompanija s primjenom čistih tehnologija, te zakonima koji štite životnu sredinu.

    1. Reykjavik, Island

    Reykjavik je zauzeo prvo mjesto, i to s pravom, jer se grad gotovo u potpunosti snabdijeva energijom iz obnovljivih izvora, a plan je da bude apsolutno energetski nezavisan do 2050. Grad trenutno koristi hidroenergetske i geotermalne izvore za proizvodnju električne i toplotne energije.

    2. Bristol, Velika Britanija

    Bristol je proglašen najzelenijim britanskim gradom i najzelenijim gradom u EU za 2015. Koristi manje energije po domaćinstvu nego bilo koji veći britanski grad, ima najveći broj biciklista u odnosu na druge veće gradove u Velikoj Britaniji te ulaže u održivu saobraćajnu infrastrukturu. Građani Bristola su smanjili količinu otpada za 29%, povećali recikliranje i kompostiranje sa 13% na gotovo 50%, te smanjili odlagališta otpada za 75%, a Bristol trenutno koristi 25% otpada za proizvodnju energije. Jedna trećina grada su zeleni ili plavi otvoreni prostor, zaštićeni tokom nedavnog gradskog rasta.

    3. Portland, SAD

    Portland je bio prvi grad u SAD-u koji je prihvatio akcijski plan za klimatske promjene i ima planove i zakone koji osiguravaju da grad ostane u granicama tako da su ruralni dijelovi zemlje sačuvani samo za poljoprivredne svrhe, dok građani većinom kupuju hranu od lokalnih proizvođača. Portland koristi 20% više energije iz obnovljivih izvora nego čitava nacija, a kao i San Francisco, među prvim je američkim gradovima koji su zabranili upotrebu plastičnih vrećica. Grad ima oko 400 km biciklističkih staza, a ima izvrsnu reputaciju u smislu prevoza zaposlenih, gdje više od 25% ljudi putuje javnim prevozom, biciklom ili dijele automobil.

    4. San Francisco, SAD

    San Francisco je bio na čelu održivog življenja već dugi niz godina i važi za najčistiji grad u Sjevernoj Americi, a 2007. je postao prvi grad u SAD-u koji je zabranio upotrebu plastičnih vrećica. Pored toga, započeo je opsežan program recikliranja u 2009. godini i dosad je uspio spasiti 77% materijala koji bi završio na deponijama, što je i najuspješniji program u SAD-u.

    5. Vancouver, Kanada

    Vancouver ima velike nade da će postati najzeleniji svjetski grad do 2020. Poznat je po inovativnim čistim tehnologijama, a posjeduje i ogromne količine dostupnih obnovljivih izvora iz kojih može izvući impresivnih 90% potrebne energije.

    6. Malmö, Švedska

    Malmö je ponosni vlasnik jednog od najvećih vjetroenergetskih parkova u svijetu i ima obilje zelenih površina, kao i veliku raznolikost zelenih tehnoloških rješenja. Western Harbour u Malmöu u potpunosti koristi obnovljive izvore energije iz sunca, vjetra, hidroenergije i biogoriva. Stambene zgrade su izgrađene korištenjem održivih materijala i posebno su dizajnirane kako bi što je više moguće bile energetski efikasne. S održivim planovima i energetski efikasnim projektima, grad bi trebao biti klimatski neutralan do 2020.

    7. Freiburg, Njemačka

    Ovaj njemački grad je bez automobila, što je zanimljiva činjenica s obzirom da danas u većini gradova ključni problem predstavlja zagušenje saobraćaja usljed velikog broja vozila koja koriste fosilna goriva. Freiburg je okružen bujnim zelenim brežuljcima i ponosan je na veliki broj solarnih panela na vrhu zgrada, kao što su škole, crkve, pa čak i Gradska uprava. Jedan od glavnih gradskih ciljeva je kontinuirano korištenje solarne energije i efikasno smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 40% do 2030.

    8. Kopenhagen, Danska

    Kopenhagen je izgradio ugled kao svjetski lider u naporima za borbu protiv klimatskih promjena. Grad ima visoke standarde kvaliteta življenja u smislu efikasnog korištenja prirodnih resursa. Gotovo jedna trećina stanovnika prvenstveno koristi bicikl kao prevozno sredstvo.

    9. Stockholm, Švedska

    Stockholm je ponio titulu Zelena prijestolnica Evrope još 2010. zbog izuzetne brige prema okolišu. Podaci za emisiju ugljika su impresivni: prosječna emisija za evropski grad je 10 tona po glavi stanovnika, ali Stockholm proizvodi 3,4 tone. Također, poznat je po tome što se preko 40% grada sastoji od zelenih površina.

    10. Oslo, Norveška

    Oslo je oduvijek na popisu najzelenijih gradova u svijetu, što nije iznenađujuće. Oslo ima najnižu emisiju stakleničkih plinova u odnosu na druge velike gradove u Evropi. Za prevoz putnika u javnom gradskom prevozu koristi se energija na vodeni pogon. Namjera je da se u potpunosti izbaci korištenje fosilnih goriva do 2020., a oko 140 gradskih autobusa će uskoro koristiti biogorivo za pogon vozila, koje će se proizvoditi iz otpada od hrane.

    Jedna druga lista na svoj popis ubraja i brazilski grad Curitibu, za koji se tvrdi da ima najkvalitetniji zrak na svijetu! Još su 60-ih godina prošlog stoljeća počeli razmišljati ekološki, ulažući u javni prevoz i razvijajući vodeći svjetski sistem reciklaže 80-ih. Sad im zbog nedostatka novca prijeti prestanak ekoloških nastojanja, a Brazilci ciljaju na velike stvari: izgradnju novog metroa i još 300 kilometara biciklističkih staza. Na ovoj je listi i Cape Town, čiji stanovnici odavno žive uz prirodu. Mladi Južnoafrikanci naslijedili su od predaka tradiciju poštivanja prirode i života uz prirodu, a tako je transformacija ovog grada razvojem biciklističkih staza i promjena u načinima prehrane među stanovništvom dobro prihvaćena. Usto, u trendu je sirova hrana pa se u širokom luku zaobilaze fast food lanci, a stanovništvo je prigrlilo solarne sisteme grijanja kao i uzgoj vlastite hrane.

    U augustu potrošili godinu

    Evo sad još malo upozorenja: postoji nešto što se zove Dan ekološkog duga i predstavlja prekoračenje godišnje potrošnje čovječanstva prirodnih obnovljivih resursa. Taj dan je 2016. stigao 8. augusta, a ove godine smo prirodne obnovljive zalihe potrošili do drugog augusta. Dakle, trošimo našu planetu brže i više nego što bismo smjeli, prije negoli se priroda, život, atmosfera mogu od toga oporaviti.

    Evo sad svijetlih primjera: Kostarika je u prvom kvartalu 2016. čak 97% potrošene električne energije proizvela iz obnovljivih izvora. Škotska je nedavno postavila cilj da postane zemlja koja će trošiti 100% obnovljivu energiju, a za njom su krenuli i drugi. Niz industrijskih zemalja, prvenstveno u EU, već je odredilo, za više ili manje dogledno vrijeme, trenutak kad će zabraniti sve automobile osim električnih. Valja napomenuti i kako Oslo, London i Amsterdam predvode velike svjetske gradove u smanjenju emisije štetnih plinova gradskog prevoza, pokazala je studija londonskog Centra za ekonomska i poslovna istraživanja (CEBR).

    U Holandiji su otišli i korak dalje: tamošnje brojne biciklističke staze uskoro bi mogle postati višestruko korisne. Kompanije TNO, Ooms Avenhorn Group i Imtech planiraju izraditi betonske ploče koje bi pod staklenom površinom sadržavale kristalne silicijske solarne ćelije. Svaka ploča godišnje bi mogla proizvesti i do 50 kWh, što nije malo kad se uzme u obzir da bi ukupna dužina popločanih staza mogla iznositi više desetina hiljada kilometara. Tako dobivena električna energija koristila bi se za rad ulične rasvjete, semafora, a po potrebi i kućanstava. Osim toga, računa se da bi promoviranje biciklizma mnoge moglo izvući iz automobila i postaviti na zdravije točkove.

    Puno je evropskih gradova s najrazličitijim svijetlim ekološkim primjerima: recimo, 37% građana Barcelone pješači, ne koristeći nikakav vid prevoza. Prije desetak godina, švedski gradić Växyö odlučio se riješiti ovisnosti o fosilnim gorivima: danas 50% energije dolazi iz obnovljivih izvora. Poslovna zgrada CIS Tower u Manchesteru je 2005. godine pokrivena solarnim panelima koji godišnje proizvedu 180.000 kWh struje; na taj način pokriva ne samo vlastite potrebe za strujom već je isporučuje i javnoj mreži. Udruženje Invalidi za okoliš EKON otvorilo je u Varšavi 444 “zelena” radna mjesta za osobe s invaliditetom – uposlivši ih na prikupljanju i razdvajanju reciklažnog otpada.

    Upravljanje kišnicom

    U novim se evropskim naseljima ugrađuju podzemni spremnici kišnice prikupljene sa stambenih zgrada. Kišnicom se ispiru wc-šolje, zalijevaju travnjaci i peru automobili, a viškovi te vode prodaju se hemijskoj industriji. Trenutno je 400 gradova iz 17 zemalja Evropske unije (više od 10% EU stanovništva) učlanjeno u Klimatski savez (Climate Alliance), koji promovira zakone za manju potrošnju energije, a time i emisiju CO2 u atmosferu. Jedan od najvećih evropskih prioriteta u nekoliko posljednjih godina jeste ozelenjavanje gradova. Krovovi se masovno prekrivaju zelenilom, pa nove zgrade vraćaju krajoliku travnjake koje su uništile.

    Svako se za planetu bori na svoj način: u Beču, u kojem zelene površine zauzimaju 50% grada, naprimjer, postoji Udruženje za socijalni transfer, “Wiener Tafel”, koje se bavi spašavanjem namirnica na zelenim pijacama i tržnicama od propadanja. Svakog dana udruženje šalje 400 volontera koji skupe do tri tone vrijednih namirnica, uglavnom voća i povrća, čiji rok trajanja ističe, i preusmjeri ih na 117 socijalnih ustanova: sigurne kuće, smještajne jedinice za beskućnike, javne kuhinje, dnevne centre i ustanove za brigu o izbjeglicama. Prošle godine, na taj način je pružena pomoć za 19.000 ljudi.

    Nadalje, Odjel za zaštitu okoline grada Beča, sa nizom pravnih stručnjaka za okolinu, zaštitu od buke, zaštitu prirode, održavanje čistoće zraka…, odgovoran je za pravna i tehnička pitanja o zaštiti okoline. Najznačajniji cilj je Beč učiniti takvim da za 50 ili 100 godina bude u mogućnosti ponuditi jednako dobre, ako ne i bolje, uslove života te čistu okolinu. Oslo je, opet ćemo o njemu, u aprilu ove godine udvostručio površinu svog aerodroma najzelenijim terminalom na svijetu: potrošnja energije smanjena je za više od 50% u odnosu na postojeći terminal, a birajući ekološke materijale, emisija CO2 je smanjena za 35%.

    Bicikl kao rješenje

    Vlasti ovog grada su, usto, odlučile pomoći svojim građanima da kupe električna bicikla: ideja je da što više građana počne koristiti električne bicikle na kojima će moći prevoziti i određeni teret kao što su namirnice, torbe i druge lične stvari koje se inače stavljaju u gepek automobila, a vlada će učestvovati u troškovima nabavke električnog bicikla bonusom koji će pokriti između 25% i 50% cijene. U svrhu promocije biciklizma, u Oslu je na snazi zabrana korištenja dizel vozila, a krajnji cilj je da od 2019. u centru grada više nema automobila.

    Evo još malo “biciklističke statistike”: u Evropi je bicikl glavno prevozno sredstvo za 45 miliona ljudi. U sve više evropskih gradova bicikli postaju javno dobro. Među njima prednjače Kopenhagen, Pariz, Barcelona, Prag i Stockholm.

    Sad ćemo malo do Azije: u Singapuru su rigorozni i ne opraštaju vam kršenje zakona o čistoći. Tamošnjom regulativom zabranjuje se pljuvanje ili bacanje žvaka na ulicu, što Singapur čini jednim od najčistijih gradova na svijetu. Ne postoji stanovnik ovog grada koji bi se usudio baciti papirić na pod. Kazne su prevelike, a kamere doslovce posvuda. Upotreba automobila svedena je na najmanju moguću mjeru jer se većina stanovnika koristi izrazito efikasnim javnim prevozom. Cijeli grad prožet je zelenilom.

    A znate li da u Tokiju, gradu s više od 13 miliona stanovnika, ne postoje kante za smeće na ulicama? I da svaki papirić, praznu bocu ili upotrijebljenu papirnatu maramicu stanovnici nose kući u svoj komunalni otpad, za čije premašene količine plaćaju i penale. Ovakav način razmišljanja o okolišu i društvenoj odgovornosti u samoj je srži filozofije ovog azijskog naroda. Ne čudi stoga što je etički imperativ Japana, poznat kao Mottainai, ili “bit, smisao”, koji promovira filozofiju “smanji, ponovno koristi i recikliraj”,  dobrodošao u sve više domova.

    I samo su u Japanu mogli napraviti novine iz kojih – cvjeta cvijeće! Jedan od najčitanijih japanskih dnevnih listova proizveo je ekološke novine napravljene od recikliranog papira koji sadrži sjemenke biljaka, a koje nakon čitanja možete zasaditi. Ovu “zelenu” ediciju novina prodaje dnevni list Mainichi i to u gotovo pet miliona primjeraka.

    Da zaključimo uz riječ stručnjaka: do 2030. godine, u megalopolisima s više od 10 miliona ljudi živjet će svaki deseti stanovnik planete, a urbane šume mogle bi ih učiniti zdravijim i ljepšim mjestima za življenje. Ovo su podaci istraživanja provedenog na Njujorškom državnom univerzitetu (SUNY). “Ozelenjavanje urbanih sredina je ključno”, smatra glavni autor studije Theodore Endreny s Odjela za okolinu i šume na SUNY-ju. “Stabla su neizmjerno važna za dobrobit ljudi i za bioraznolikost. Zelenilo poboljšava kvalitetu našeg življenja.

    Preuzeto sa analiziraj.ba

  •  
  • 18.09.2017
  •  

Centar za edukaciju i istraživanje Nahla   |   Džemala Bijedića 122, Sarajevo   |   Tel +387 (33) 710-650   |   Fax +387 (33) 641-664