Edukacija   |    Istraživanje   |    Poslovna zajednica   |    Linija zdravlja   |    Usluge   |    Ostale aktivnosti

  

  • Nahla u izvještaju OSCE-a
  • Donosimo vam kratki sažetak izvještaja “Suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu: ideje, preporuke i dobre prakse iz OSCE regije” profesora Petera R. Neumanna, predsjedavajućeg u Kancelariji OSCE-a za suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma. Istraživanje je objavila Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u septembru 2017. godine, a kao primjer dobre prakse u njemu se našao i Centar za edukaciju i istraživanje Nahla.
  • U OSCE regiji ne postoji zemlja koja nije pod utjecajem nasilnog ektremizma. U 2016. godini teroristički napadi u državama članicama su odgovorni za više od hiljadu oduzetih života. Uništili su imovinu i infrastrukturu vrijednu milijarde eura, potkopali povjerenje ljudi u vladu i institucije i unijeli strah i sumnju između pripadnika različitih etničkih i religijskih zajednica. Nasilni ektremizam ne uzrokuje samo smrt i uništavanje, već truje društvo ideologijom mržnje i otežava mirni razvoj, dijalog i saradnju. Zemlje članice OSCE-a odavno su prepoznale ovaj izazov.

    U ovom kontekstu Austrija, kao predsjedavajuća zemlja OSCE-a, zatražila je od profesora Petera R. Neumanna da se angažira kao specijalni predstavnik za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije. Njegov zadatak je bio da izoštri fokus organizacije (OSCE-a), istakne postojeće aktivnosti i ponudi praktične prijedloge za bolju saradnju. Cilj je bio doprinijeti da OSCE da što snažniji doprinos onom što se naziva Suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu.

    Ovaj izvještaj pruža rezime profesorovih nalaza i zaključaka. Izvještaj nastoji:
     
    1. definirati ključne koncepte i glavnu dinamiku;
    2. procijeniti sadašnju i buduću ulogu OSCE-a i
    3. identificirati oblasti dobre prakse, s posebnim naglaskom na sprečavanje i suzbijanje procesa nasilne radikalizacije.

    Uprkos brojnim izazovima koji proizilaze iz sporne prirode ovog pitanja kao i veličine i političke složenosti OSCE-a, profesorov sveukupni zaključak je da organizacija (OSCE) može dati značajan doprinos suzbijanju nasilnog ekstermizma i radikalizacije. Na osnovu profesorove procjene, OSCE-ova “dodatna vrijednost” leži u tri područja:

    • Kako je terorizam često povezan s nasilnim sukobima i ekstremni regruti često nastoje manipulisati  političkim, etničkim i religijskim pitanjima, OSCE ima značajnu ulogu u sprečavanju i rješavanju sukoba, promoviranju ljudskih prava i zaštiti prava nacionalnih manjina;
    • OSCE-ova velika prisutnost na lokalnom nivou, posebno u Centralnoj Aziji i na Zapadnom Balkanu, gdje je organizacija jedinstveno pozicionirana da izvršava lokalne programe, vodi napore na jačanju kapaciteta i koordinira među međunarodnim akterima;
    • OSCE-ovo raznoliko članstvo i organiziranje zajedničkih sesija, koje mogu olakšati dijalog, saradnju i sistemsku razmjenu dobrih praksi između država članica s različitim pristupima i nivoima kapaciteta, posebno u oblasti suzbijanja nasline radikalizacije.

    Izvještaj ne potcjenjuje poteškoće koje se javljaju. U međunarodnoj politici postoji nekoliko pitanja koja su sporna u slučajevima terorizma i nasilnog ekstremizma. Mnogi napori na unapređenju i jačanju međunarodne saradnje propali su jer su učesnici govorili „različitim jezikom“ ili su imali kontradiktorne ideje o uzrocima i posljedicama. U nekim slučajevima, te razlike su političke, dok su druge rezultat nedostatka jasnoće i empirijskih dokaza. Ovaj izvještaj pokušava ponuditi jasnije razumjevanje pojmova poput nasilnog ekstremizma, ekstremizma, radikalizacije, borbe protiv terorizma i suzbijanja nasilnog ekstremizma. Također, ističe glavnu dinamiku radikalizacije koja se rijetko spominje u diskusijama koja su pod pokroviteljstvom vlade, posebno nepristrasnu i nekritičnu represiju, nasilne sukobe i sigurnosne implikacije migracija. 

    Najveći dio izvještaja opisuje dobre prakse u borbi protiv nasilne radikalizacije iz cijelog OSCE područja. Cilj tog dijela izvještaja je dvostruk. Prvo, nastoji ilustrirati značaj i potencijalni utjecaj neprisilnih i neprinudnih pristupa u rješavanju nasilnog ekstremizma. Drugo, pokazuje da ni OSCE niti države članice ne moraju početi ispočetka, već da se dobre ideje često mogu naći kod partnera. Kao što je rečeno gore, OSCE bi mogao da igra korisnu ulogu u olakšavanju tog procesa, posebno uzimajući u obzir različite nivoe kapaciteta među državama članicama.

    Izvještaj sadrži 22 studije slučaja dobre prakse iz sljedećih programskih oblasti: nacionalni akcijski planovi; zatvor; policija; mladi; edukacija; religija; internet; žene; izbjeglice; intervencije i povratnici. Centar za edukaciju i istraživanje „Nahla“ se u ovom izvještaju nalazi kao jedan od 22 studije slučaja dobre prakse i kao jedini iz Bosne i Hercegovine. U izvještaju stoji sljedeće:
    Osnovana 2001. godine, Nahla je centar za žene u Sarajevu. S glavnim ciljem pružanja sigurnog prostora za žene uz promovisanje aktivnog uključivanja i učestvovanja muslimanki u bosanskom društvu. Prema riječima direktorice Centra Nahla nastoji ’educirati žene, pomoći im da postanu nezavisne i povećati njihovo samopouzdanje’. Cilj nije preobratiti ljude, već ’primjenjivati vrijednosti vjere u praksi, čineći dobro za cjelokupnu zajednicu, za sve žene bez izuzetka'. Dijapazon aktivnosti Nahle je vrlo širok: programi za lični i profesionalni razvoj, kreativne radionice, fitness centar i predavanja o psihologiji i islamu... Nahline programe svake godine pohađa preko 5.000 žena. Iako nije eksplicitno usmjerena na suzbijanje radikalizacije, Nahla mladim muslimankama u BiH omogućava usvajanje vještina i pruža podršku da uspješno žive u skladu s islamskim vrijednostima u demokratskom i pluralističkom društvu.

    PREPORUKE IZVJEŠTAJA
     
    • OSCE treba da razvije svijest o važnosti rješavanja trajnih političkih i strukturalnih pokretača radikalizacije. Nova pitanja, kao što su sigurnosne implikacije migracije, trebaju biti proaktivno adresirane. 
    • Države članice trebaju biti iskrene i snažne u svojoj posvećenosti i predanosti rješavanju takvih probelma, čak i ako to znači da moraju promijeniti smjer ili preispitati vlastitu politiku i djelovanje.
    • OSCE treba intenzivirati napore u izgradnji kapaciteta u Centralnoj Aziji i na Zapadnom Balkanu. S obzirom na snažno i dugo prisustvo na lokalnom nivou, OSCE je savršeno pogodan da preuzme vodeću ulogu u odnosu na druge međunarodne organizacije. U tom smislu zemlje članice bi trebale podržati generalnog sekretara u postizanju lokalnih dogovora u tom pravcu.
    • Sekretarijat OSCE-a bi trebao proširiti svoje operacije kako bi postao međunarodna „kliring kuća“ za dobre prakse u borbi protiv nasilne radikalizacije. Zemlje članice trebaju osnaživati Odjel za borbu protiv terorizma da postane najdinamičnija platforma za razmjenu dobrih praksi u ovoj oblasti.

    Cjelokupan izvještaj možete pronaći OVDJE.

    Prevela i prilagodila: Emina Lakić
  •  
  • 30.10.2017
  •  

Centar za edukaciju i istraživanje Nahla   |   Džemala Bijedića 122, Sarajevo   |   Tel +387 (33) 710-650   |   Fax +387 (33) 641-664